Omobola Johnson

Omobola Johnson(amuru na onwa 28 n'afọ June 1963) ọ bu onye okachamara Naijiria na onye isi oche sọpuru nke International Alliance for Affordable Internet (A4AI). Ọ bụkwa onye mbụ na onye minista na-ahụ ma ka teknụzụ nzikọrịta ozi n'ụlọ ọgbakọ onyeisiala Goodluck Jonathan.

Okwu ndị Ọkwụrụ

• Ebe ọrụ mmekorita dị mkpa maka mmepe nke usoro teknụzụ na-eto eto na Naịjirịa.Nkwupụta Omobola Johnson gbasara Oghere Ọrụ Mmekọrịta na Naịjirịa.

• Onye na-arụ ọrụ ngalaba mmekọrịta enweghị ike ịbụ onye njikwa ala na ụlọ; ndị nwere mmasị na mmekorita na mmepe nke usoro teknụzụ kwesịrị ijikwa oghere ọrụ mmekọrịta.Omobola Johnson gbasara njikwa nke Oghere Ọrụ Mmekọrịta na Naịjirịa.

• Ọ BỤRỤ NA ANYỊ ANWỤGHỊ IDOZI NSOGBU nke Enweghị Ahazi Nwoke na Nwanyị, Ọ DỊGHỊ ONYE GA-EDOZI YA N'AKA ANYỊ.Omobola Johnson gbasara enweghị nha anya nwoke na nwanyị.

• Mgbanwe dijitalụ nke Afrịka abụghịzi ihe okomoko ma ọ bụ ihe dị mma inwe. Ọ ghọwo ihe dị mkpa; ihe dị mkpa nke ndị na-ahazi atụmatụ mmepe Afrịka kpatara. Nke a bụ n'ihi na ọ dịghị otu n'ime ọchịchọ anyị edere ede - Agenda 2030 maka mmepe na-adigide, Agenda 2063 - Afrịka anyị chọrọ, Mpaghara Azụmaahịa N'efu nke Afrịka, Ịkwalite azụmaahịa n'ime Afrịka, Ahịa Ụgbọelu Otu Afrịka enweghị ike imezu na-enweghị ọganihu dị ukwuu na teknụzụ ozi na nkwukọrịta.

Omobola Johnson na-ekwu okwu na nkuzi gbasara Mgbanwe Dijitalụ nke Afrịka

• Akụkọ na mkpọtụ anyị na-anụ maka mgbanwe dijitalụ na-akwalite ọzọ site na ihe ndị mmadụ na-ahụ. Gịnịkwa ka ha na-ahụ - ha na-ahụ nnukwu ohere na ikike dị n'ihu anyị iji gbanwee kọntinent a n'ezie site na teknụzụ dijitalụ.Omobola Johnson na nkuzi gbasara Mgbanwe Dijitalụ nke Afrịka

• Ihe dị ka 50% nke ndị Afrịka nwere ekwentị mkpanaaka; 15-20% ndị ọzọ na-enweghị ekwentị mkpanaaka nwere ekwentị mkpanaaka, nke na-eme ka ọnụego ohere ekwentị mkpanaaka dị ihe dị ka 65-70%. Site na nke a bụ ihe mgbagwoju anya: ọtụtụ ndị Afrịka nwere ekwentị mkpanaaka karịa ihe fọrọ nke nta ka ọ bụrụ ihe ọ bụla ọzọ ha chọrọ n'ezie - naanị 28% nke ndị Afrịka nwere ohere ịnweta ọrụ ego, naanị 33% nwere ike ịnweta ọkụ eletrik site na grid mba ha na naanị 31% nwere ohere ịnweta ezigbo ọcha.Omobola Johnson na-ekwu maka nkọwa teknụzụ n'Africa

• Afrịka enweghị ndị mmepe ngwanrọ zuru oke, ndị injinia netwọk na nkwukọrịta, ndị nyocha data, ndị ọkà mmụta sayensị data na ọbụna ole na ole anyị nwere na-achọ ohere ọzọ iji banye ụgbọelu gaa Kanada, Germany ma ọ bụ mba ọ bụla kacha enye onyinye maka nkà klaasị ụwa ha nwere.

Omobola Johnson na ọnọdụ ndị Afrịka n'ime oghere TECH

• Ekwughị na ụmụ nwanyị anaghị enwe ike inwe ekwentị ma ọ bụ jikọọ na ịntanetị karịa ụmụ nwoke, nke bụ naanị nsogbu siri ike nke itinye aka nwoke na nwanyị nke chọrọ idozi.

Omobola Johnson gbasara enweghị nha anya nwoke na nwanyị

• Ebumnuche nke inweta ohere zuru ụwa ọnụ chọrọ ka etinye ọtụtụ ijeri dollar na mgbasawanye na mmezi nke akụrụngwa dijitalụ n'ofe Afrịka. Gọọmentị Afrịka kwesịrị ime ka ọ dịrị ma ego nkeonwe ma nke ọha mfe itinye iji kwado mgbasawanye nke akụrụngwa ịntanetị/dijitalụ. Mba Afrịka niile ga-enwerịrị atụmatụ broadband doro anya, nke edobere nke ọma ma dee akwụkwọ nke na-enye ngalaba ọha na nkeonwe ntuziaka doro anya na ụzọ maka mmepe ngalaba ma na-enye ndị na-arụ ọrụ netwọk mkpanaka na ndị na-enye akụrụngwa ndị ọzọ ikike iwu na iwu nke na-akwalite itinye ego.Ihe e si na nkuzi Omobola Johnson gbasara mgbanwe dijitalụ nke Afrịka pụta

• Afrịka kwesịrị itinye ego maka ụlọ akwụkwọ agụmakwụkwọ etiti na nke ka elu nke lekwasịrị anya na mmepe nke nkà STEM ma hụ na usoro ọmụmụ maka ọmụmụ ihe ndị a kwekọrọ na mkpa ụlọ ọrụ dị n'ahịa.Omobola Johnson gbasara mkpa maka mmụba ego STEM na Afrịka

• E nwere ijeri 1 ndị Afrịka na afọ etiti nke kọntinent ahụ bụ afọ 19.4, ha abụọ na-egosi na enwere nnukwu ọdọ mmiri nke ụmụ akwụkwọ STEM nwere ike ịbụ na n'ikpeazụ, ndị ọkachamara, na Afrịka karịa na kọntinent ndị ọzọ.[https://archive.uneca.org/stories/lecture-deli