Jump to content

Catherine Samba-Panza

O sị Wikiquote

Catherine Samba-Panza (amụrụ 26 June 1954) bụ onye isi nwa oge nke Central African Republic site na 2014 ruo 2016, na nwanyị mbụ jidere ọkwa ahụ. Tupu ọ bụrụ onye isi ala, ọ bụ onye isi obodo Bangui site na 2013 ruo 2014.

Usoro udo na udo bụ ọrụ chọrọ ogologo ume, dị ka marathon
Malite taa, abụ m onye isi oche nke ndị Central Africa niile, na-enweghị mwepu


Ihe ndị okwuru

[dezie]
  • M na-akpọku ụmụ m, karịsịa ndị anti-balaka, ka ha kwatuo aka ha ma kwụsị ọgụ ahụ niile. Otu ihe ahụ na-aga maka ex-Seleka - ha ekwesịghị ịtụ egwu. Achọghị m ịnụ okwu igbu mmadụ na igbu ọchụ ọzọ. Malite taa, abụ m onye isi oche nke ndị Central Africa niile, na-enweghị mwepu.
    • Dịka ekwuru na akụkọ BBC, "Ndị omeiwu Central African Republic họpụtara Catherine Samba-Panza", Jenụwarị 20, 2014.
  • Onye na-agba ajụjụ ọnụ: France ekwuputala na ya na-eme atụmatụ ịwepụ ndị agha ya na Central African Republic na njedebe nke afọ. Nke a ọ bụ ozi ọma ka ọ bụ nke ọjọọ?
  • Catherine Samba-Panza: Mba ụwa, ma ọ bụrụ United Nations, European Union ma ọ bụ mba ndị nwere enyi dị ka France, na-enyere anyị aka n'awa mbụ nke nsogbu ahụ. Òtù mpaghara dị ka African Union esowo anyị n'oge ihe isi ike anyị nile. Otú ọ dị, nke a dị oke ọnụ. Yabụ na mba na otu niile a kwesịrị ịtụle ruo oke oke ha nwere ike ịga n'ihu na mbọ ha. Anyị mara ebumnuche France ịmalite ịwepụ ndị agha ha ozugbo na njedebe nke oge mgbanwe. Anyị niile nwere ike ịhụ na ọrụ French Sangaris ka na-enye aka dị ukwuu maka ozi nke European Union yana ọrụ UN na-ahụ maka udo MINUSCA. Ya mere, m ga-asị na ọ bụ ndọrọ ego, ma ọ bụghị mkpokọta ndọrọ ego
    • Onye na-ajụ ajụjụ: Ị na-eme ngwa ngwa imecha oge gị dị ka onye isi oche nwa oge?
  • Catherine Samba-Panza: Adịghị m ngwa ngwa mana ekwere m na enwere m otu ozi m rụzuru. Mgbe m batara n’ọchịchị, ama m na m ga-asọpụrụ iwu, ya bụ na e kweghị m ịzọ ọkwa onyeisiala na ntuli aka ndị na-esote. Obi dị m ụtọ na m ga-ahapụ ọkwa m n'ihi nkwanye ugwu ndị a ma nyefee mba a na-achị n'aka ndị isi ọhụrụ na-apụta na ntuli aka.

Okirikiri na GW (2016)

[dezie]
  • Ụmụ agbọghọ aghaghị inwe mmasị karị n'ihe gbasara ọha na eze, n'ihe gbasara mba ụwa, na [ha ga-]kwado onwe ha site n'ime ihe n'ezoghị ọnụ, na-akwụwa aka ọtọ, na-eme ihe n'eziokwu n'akụkụ nchebe nke ikike ụmụ nwanyị, n'akụkụ ndọrọ ndọrọ ọchịchị na n'ihe ndị ọzọ. ngalaba. Mgbe ụfọdụ, a na-ajụ ụmụ nwanyị ajụjụ n'okwu a ma ọ bụ nke ahụ, anyị anaghị enwe ihe ọmụma karịa ụmụ nwoke.
  • Ọbụna n'ụtụtụ a n'okwu m na World Bank, m kwuru na ọ dị mkpa ịmalite nyocha nke ihe kpatara esemokwu na Central African Republic. Enwere ọtụtụ ihe. Enwere ịda ogbenye, mwepu nke obodo na mpaghara. Ndị na-eche na a chụpụla ha na-emeghachi omume.


Njikọ mpụga

[dezie]

Catherine Samba-Panza na Wikipedia Bekee

Catherine Samba-Panza na Wikiquote Bekee