Sugra Visram

Sugra Visram (15 Julaị 1923 - 29 Ọktoba 2012), makwaara dị ka Sugra Namubiru Visram, bụ onye ndọrọ ndọrọ ọchịchị Uganda, onye ndọrọndọrọ na nwanyị ọchụnta ego. Ọ bụ otu n'ime ụmụ nwanyị mbụ ndị omeiwu jikọtara ọnụ na Buganda Lukaiko site na Kabaka Muteesa II. Ejikọtara na Kabaka Yekka Party, ọ nọchitere anya Kibuga Constituency (Mengo ugbu a) na nzuko omeiwu nke mbụ na nke abụọ nke Uganda ruo mgbe ọ gbara arụkwaghịm dị ka onye otu nzuko omeiwu na 1966. Ya na Florence Alice Lubega na Eseza Makumbi, ọ bụ otu n'ime ụmụ nwanyị atọ mbụ jere ozi na ọkwa a na Uganda mgbe nnwere onwe. N'afọ 2012, e nyere ya Nrite nnwere onwe nke mba.

Okwu okwuru

• Ka ọ dị ugbu a, ndị isi Asia na-echekwa nchekwube, dịka Dr M.M. Patel onye duru otu Kampala Asia Association, na Ismailis abụọ, Sherali Bandali Jaffer na Gulamhussein Kassim Lakha bụ ndị a ma ama na Central Council of Muslim Associations, gbasoro usoro etiti n'ịzere nkwado maka otu ọ bụla.
  • [1]
• Nzube mbụ m bụ inyere ndị nne na ụmụ Uganda aka inweta agụmakwụkwọ dị mma, nweta ọnọdụ ibi ndụ ka mma na inwe ikike akụ na ụba iji nye nri dị mma.
  • [2]
• Obi dị m ụtọ ịsị na ọ bụghị naanị ụmụ nwanyị ka e nyere m agbamume na enyemaka, ma ndị nwoke nakwa ndị nwoke, bụ́ ndị ọtụtụ n’ime ha nọ n’ụlọ ọrụ gọọmenti dị elu.
  • [3]
• Ebumnobi ya bụ inye ụmụ agbọghọ ndị si n'ime ime obodo bịa Kampala ka ha wee gaa n'ihu n'agụmakwụkwọ ha ebe obibi na obere ego.
• Nzukọ a siri n'ike gaa n'ike, obi dị m ụtọ ikwu na ọ ka dị adị ma na-arụkwa ọrụ ọma ruo taa
  • [4]
• Enwere òtù ndị ọzọ m so na ya. Ọtụtụ n'ime ndị a, dị ka YWCA, na-aga n'ihu n'ọrụ ha taa. Ruo n'oge na-adịbeghị anya, mụ na Uganda na-akpakọrịta
  • [5]
• Enwere m ike ijikwa ma ọrụ ma ihe ndị ezinụlọ m chọrọ n’ụzọ were were n’ihi nkwado zuru ezu nke di m, ụmụ m, na ndị enyi m nyere m. O mekwara ka a hazie anyị nke ọma
  • [6]
• Ndị Asia nwere nnukwu obi ụtọ na mpako na otu nwanyị Asia mere nzọụkwụ mbụ iji kpọkọta obodo niile na ịmụta ihe site na ibe ha ma na-enyere ibe ha aka. Ebumnuche n'ozuzu ya bụ ime ka ọnọdụ mmekọrịta ọha na eze na ọnọdụ akụ na ụba nke ụmụ nwanyị Uganda dịkwuo ngwa n'ihi na ha nwere ike inye aka na-abawanye ụba na ọganihu obodo ahụ dum. N'ezie, agụmakwụkwọ, echiche, na ọchịchọ nke ụmụaka na ndị ntorobịa n'obodo ọ bụla, bụ ndị inyom na-akpụzi ya. Maka m, nnukwu olile anya dị na eziokwu ahụ bụ na ụmụ nwanyị na-aga n'ihu na-akpata ihe ga-eweta uru n'ezinaụlọ, ndị mmadụ na obodo. Na ha na-eme njem ugbu a n'ọ̀tụ̀tụ̀ ọsọ ọsọ gaa n'otu ọnọdụ ha na ụmụ nwoke na-enye m afọ ojuju
  • [7]
• Ọ na-agụsi m agụụ ike ijere obodo m ozi . . . M na-echekwa na ọ bụ ọrụ mmadụ mere m ji nwee mmasị na ndọrọ ndọrọ ọchịchị n'ihi obi ike m nwere n'etiti ndị agbụrụ niile.
  • [8]
• O wepụrụ ikike na ihe ùgwù mmadụ ma nwee ike imegide òtù ndọrọ ndọrọ ọchịchị na-ahụghị anya na gọọmentị.
  • [9]
• Ihe isi ike kachasi m ike imeri bụ ibuli onwe m wee gaa n'ihu na-arụ ọrụ maka ọdịmma obodo mgbe m si n'ụlọ omeiwu pụọ n'ihe gbasara ụkpụrụ.
  • [10]
• Emere m otu a mgbe Obote kagburu iwu izizi nke ụwa kwenyere wee weta n'onwe ya. Ọ fọrọ nke nta ka ọ bụrụ usoro imeghe ụzọ maka usoro otu otu. Obi abụọ adịghị n'obi m na ọ ga-eduga ná njedebe ọchịchị onye kwuo uche ya na Uganda. Ọ na-aga n'ekwughị na ọ bụ ahụmihe dị egwu na-atụ egwu nwere nsonaazụ nwere ike ịkpata, mana m ga-emerịrị nkwenye m.
  • [11]
• Obi di m uto mgbe Idi Amin kwaturu Obote. Ọ dịghị onye nwere nkọwa ọ bụla banyere egwu egwu na ọ ga-emesị mebie obodo ahụ, "
  • [12]
• Ana m atụ uche ịma mma obodo ahụ, ihu igwe dị mma, ala na-eme nri, ọdọ mmiri na osimiri ya mara mma, mmiri na-atọ ụtọ. Enwere m ike ịga n'ihu. Ọ bụ ala nna m niile
  • [13]
• M zutere ọtụtụ ndị enyi m bụ́ ndị laghachiri Uganda n’ezie ịmaliteghachi ụlọ ọrụ ochie ha. Ụbọchị ndị a bụ mmalite mgbanwe nke Uganda. Buru n'uche na obodo ahụ ebibiri kpamkpam tupu Museveni eweghara ọchịchị. Ugbu a, ị nwere ike ịhụ ihe ịrịba ama dị mma nke a na-emegharị obodo ahụ. Nnukwu ọrụ maka iwughachi okporo ụzọ, grid mba, usoro mmiri, n'ezie, akụrụngwa niile na-aga n'ihu ma ọ bụ n'oge ikpeazụ nke nhazi. A na-emegharị ma gbasaa ụlọ ọrụ ahụike na agụmakwụkwọ. Ọdịmma nke mba ndị dị n'ebe ọdịda anyanwụ bụ ihe akaebe doro anya na nke a na-akwado ike nke ndị mmadụ na ụlọ ọrụ gọọmentị. Ọganihu adịghị mma na mba ahụ bụ nsogbu dị na mba ndị gbara agbata obi dịka Sudan na Congo. Ike Uganda kachasi ike ugbu a bụ ihu ọma o nwere gburugburu ụwa. Ndị ọchịchị ọdịda anyanwụ na-ele ya anya dị ka ihe atụ nke mgbanwe n'ọtụtụ ụzọ. N'ezie, ha chọrọ ka Uganda nabata usoro ndọrọ ndọrọ ọchịchị.
  • [14]