Islamic views on concubinage

Islamic views on concubinage N'iwu Islam oge gboo, iko nwanyị bụ nwanyị ohu nke nna ya ukwu na-enwe mmekọahụ. Ndị ọkà mmụta Alakụba nakweere iko iko n'ebe nile tupu oge a. Ọtụtụ ndị Alakụba nke oge a, ma ndị ọkà mmụta ma ndị nkịtị, kwenyere na Islam anabataghị iko nwanyị nakwa na a kwadoro mmekọahụ naanị n'ime alụmdi na nwunye.

Okwu okwuru

• Ọbụrụ na unu na-atụ egwu na unu agaghị eme ihe ziri ezi n’ebe ụmụ mgbei nọ, Lụrụ ụmụ nwanyị ndị ị họọrọ, Abụọ ma ọ bụ atọ ma ọ bụ anọ; ma ọbụrụ na unu na-atụ egwu na unu agaghị eme ezi-omume (na ha), mgbe ahụ nanị otu, ma-ọbụ (ndị dọtara n’agha) nke aka nri unu nwere, nke ahụ ga-adị mma karị, igbochi unu ime ajọ omume.
  • 4:3 (tr. Yusuf Ali)

• Ọzọkwa (amachibidoro) ndị inyom lụrụ di na nwunye, ma e wezụga ndị aka nri gị nwere: otú a ka Chineke nyere iwu megide gị: Ewezuga ihe ndị a, ndị ọzọ niile kwadoro iwu, ma ọ bụrụ na ị na-achọ (ha na alụmdi na nwunye) onyinye sitere n'ihe onwunwe gị. ,-na-achọ ịdị ọcha, ọ bụghị agụụ ihe ọjọọ, ebe unu na-erite uru na ha, nye ha ego ha (ọ dịkarịa ala) dị ka edebere; ma ọ bụrụ na mgbe e dechara akwụkwọ iwu, kwekọrịtara n'otu n'otu (ịgbanwe ya), ọ dịghị ụta dịịrị gị, Allah bụkwa ihe nile, mara ihe nile."
  • 4:24 (tr. Yusuf Ali)

• Na ndị na-echekwa ịdị ọcha ha. Zọpụta ha na ndị nwunye ha na ndị aka nri ha nwere, n’ihi na otu a ha ekwesighi ịta ụta;
  • 70:29-30 (tr. Yusuf Ali)

• Ndị na-ezere mmekọahụ, ndị na-echekwa obi umeala ha nche, Ndị na-echekwa akụkụ onwe ha nche, ma e wezụga ndị ejikọtaworo ha n’agbụ alụmdi na nwunye, ma ọ bụ (ndị a dọọrọ n’agha) bụ́ ndị aka nri ha nwere,—n’ihi na (n’ọnọdụ ha) ha na-adị. na-enweghị ụta.
  • 23:5-6 (tr. Yusuf Ali)

• O onye amụma! Ayi enyewo gi iwu nye ndinyom-gi ndi I kwuworo ihe-ọlu-ha; na ndị aka nri gị nwetara site na ndị mkpọrọ nke agha ndị Chineke kenyere gị; na umu-ndinyom nke nna nna gị na nwanne nna gị, na ụmụ nwanyị nke nne na nna nna gị na nwanne nne gị, ndị soro gị kwaga (site na Makka); na nwanyị ọ bụla kwere ekwe nke raara mkpụrụ obi ya nye Onye-amụma ma ọ bụrụ na onye-amụma chọrọ ịlụ ya;—nke a bụ nanị maka gị, ọ bụghịkwa maka ndị kwere ekwe (n’ozuzu); Ayi mara ihe Ayi nyeworo ha nye ndinyom-ha na ndi dọtara n'agha nke aka-nri-ha nwere; Allah na-agbaghara, na-eme ebere.
  • 33:50 (tr. Yusuf Ali)

• Ọ gaghị ekwe ka ị lụọ ụmụ nwanyị ndị ọzọ ugbu a, ma ọ bụ na ị ga-agbanwe ha ka ọ bụrụ nwunye ọzọ n'agbanyeghị na ịma mma ha masịrị gị, ma e wezụga ndị aka nri gị nwere. Allah na-abụkwa onye nche ihe niile.
  • 33:52 (tr. Yusuf Ali)

Iwu islam

• Ọ dịghị mkpa ịkpọ ndị na-ekweghị ekwe nọ n'ebe obibi agha ka ha nabata Islam tupu ha ejide onwe ha, n'ihi na ha bụ 'ihe nke na-abụghị ihe onwunwe nke onye ọ bụla, ọ pụkwara site n'iwu bụrụ ihe onwunwe nke Mooslim. ... A na-ekewa ha na ihe ndị na-adịghị ndụ ... si otú a na-akwụ ụgwọ ka ewelata ya na ala nke ihe onwunwe, dị ka ihe ndị na-emekarị site na okike'. Maka onye mwakpo, nke a gụnyere na ‘ndị dị otú ahụ n’ime ndị bi na ya, bụ́ ndị dabaworo n’aka ya, nọ n’aka ya kpam kpam, a pụkwara iweda ya n’ụzọ iwu kwadoro ịbụ ohu’ .
  • Baillie, N. B. E. (1957) Ihe mgbari nke iwu Moohummudan, Lahore: n. pub., Mbipụta nke 1869-75 edn. Dị ka e hotara na —  William Gervase Clarence-Smith; W.G. Clarence-Smith (2006). Islam na mkpochapụ nke ịgba ohu. Mahadum Oxford Press. p. 28. ISBN 978-0-19-522151-0.

• Ọ bụrụ na a kpọrọ ụmụ nwanyị Zoroaster na ndị na-ekpere arụsị mkpọrọ, a na-amanye ha banye Islam; ọ bụrụ na ha nabata ya, ha na ha nwere ike inwe mmekọahụ, a pụkwara iji ha (nakwa) dị ka ndị ohu nwanyị. Ọ bụrụ na ha anabataghị Islam, a na-eji ha eme ohu ma ọ bụghị maka mmekọahụ.
  • Ibn Hanbal, nke e hotara na Jāmi' nke al-Khallāl (d. 311 A.H. / 923 AD). Ekwuru na Yohanan Friedmann, "Ndigide na mmanye na Islam: Mmekọrịta okpukperechi na omenala Muslim (Cambridge Studies in Islamic Civilization)". Cambridge: Cambridge University Press, 2006, p. 107-108

• Nwoke nwere ike ime ka agụụ ya na-agụ nwaanyị ohu ya mee ihe ọ bụla masịrị ya. Iwu kwadoro nwoke ka ya na ohu ya nwanyị mee omume Azil (ya bụ coitus interruptus) na-enwetaghị nkwenye ya, ebe ọ pụghị ime ya n'ụzọ iwu kwadoro site na nwunye ya ma ọ bụrụ na ọ bụghị na ikike ya. Ihe kpatara nke a bụ na onye amụma machibidowo omume Azil na nwanyị nweere onwe ya na-enweghị nkwenye ya mana o kwere ka ọ bụrụ nna ukwu n'ihe gbasara ohu ya nwanyị.
  • The Hidayah , Mpịakọta nke IV, Akwụkwọ XLIV, p. 600-601

• E wezụga nke ahụ, njikọ anụ ahụ bụ ikike nke nwanyị nweere onwe ya maka imeju agụụ agụụ ya, na ịgbasa ụmụ (ebe ọ bụ na nwunye nwere nnwere onwe ịjụ di nke bụ ọnaozi ma ọ bụ onye na-adịghị ike); ebe ohu enweghị ikike dị otú ahụ.—N'ihi ya, nwoke agaghị enwe onwe ya imerụ nwunye ya ahụ́, ma nna ya ukwu na-akpachapụ anya n'ihe banyere ohu ya. Ọ bụrụkwa na nwoke alụọ ohu nwaanyị ọzọ, ọ gaghị eme omume Azil n’aka ya ma ọ bụrụ na o kweghị onyenwe ya.
  • The Hidayah , Mpịakọta nke IV, Akwụkwọ XLIV, p. 600-601

• Ihe, n'ịzụta ohu nwanyị, bụ ibikọ ọnụ na ọgbọ ụmụaka.
  • Hidayah (akwụkwọ iwu ndị Alakụba dị mkpa), nke C. Hamilton sụgharịrị, Vol. II, p. 409. [1] (Na-ehotakwa na Lal, K. S. (1994). Usoro ohu Muslim na etiti India. New Delhi: Aditya Practice. )

• Ha (ya bụ, ndị enyi nke Onye-amụma) emeghị mmekọ nwoke na nwanyị Arab a dọọrọ n’agha dabere na ntụgharị ha; kama ha na ha nwere mmekọahụ mgbe otu oge ịhụ nsọ gasịrị. Chineke kwere ka ha mee nke a, o meghịkwa ka ọ bụrụ ihe a ga-eji tụnyere mgbanwe.
  • Ibn Qayyim al-Jawziyya. Ibn Qayyim al-Jawziyya, nke e hotara site na Yohanan Friedmann, Tolerance and Coercion in Islam : Interfaith Relations in the Muslim Tradition, Cambridge University Press, 2003.—  peeji 176-178

• Ọ dịghị ihe ọjọọ dị n’ebe nwoke na nwanyị ohu ya nwanyị Zoroaster nwee mmekọahụ.
  • Said ibn al-Musayib. Safịd b. al-Musayyab, nke e hotara site na Yohan Friedmann, Tolerance and Coercion in Islam : Interfaith Relations in the Muslim Tradition, Cambridge University Press, 2003.—  peeji 176-178