Funmi Olonisakin

Funmi Olonisakin (amuru 8 Febrụwarị 1965) bu onye oka mmụta Naijiria nke Britain, onye bu Prọfesọ nke ndu, udo na esemokwu na King's College London, na Prọfesọ Extra-Ordinary na Mahadum Pretoria.

Okwu Ndị okwuru

• Arụwo m ọrụ ruo ọtụtụ afọ n’ihe banyere nchebe mba ụwa, bụ́ ubi nke ndị nwoke bụ́ ndị ọkachamara na-enwekarị, nke ndị agha na ụlọ ọrụ nchebe na-abụkarịkwa ndị nwoke na-edu.
• M na-eduzi ngalaba nyocha amụma na Kings College London maka esemokwu, nchekwa na mmepe, na-eduzi mmemme mmemme udo na nchekwa maka ụmụ nwanyị Africa na nkuzi.
• M na-akpọ onwe m onye na-ahụ maka nwanyị n'ihi na m na-akwalite ma na-agbachitere ikike ụmụ nwanyị iji ghọta ikike ha zuru oke, pụọ na mmegbu nke nna ochie n'ụdị ya niile.
• M na-atụnyekwa aka na mbọ iji mepụta oghere maka mmepe nke ikike ahụ. Ọrụ ahụ adịghị mfe ma ọlị.
• Ebum n’obi inye onyinye nke m site n’ịmepụta mmemme mkpakọrịta na-enye ohere maka ụmụ agbọghọ Afrịka na-eto eto ka ha were nke ọma na ntụkwasị obi kwupụta echiche nwanyị maka mgbanwe iji wee nwee mmeri n’ime oghere ndị nwoke na-achị na-akpụzi ndụ ha.
• Mmemme ahụ na-ekpughere ụmụ nwanyị Africa echiche ugbu a na ụlọ ọrụ mba, mpaghara na mba ụwa na-etinye aka n'ịlụso esemokwu, udo na nchekwa n'Africa.
• Anyị kwesịrị ịkwalite ikere òkè nke ndị nwanyị na-ahụ maka onwe ha na ụlọ ọrụ ndọrọ ndọrọ ọchịchị, ọha na eze na nke akụ na ụba. N'otu oge ahụ, anyị kwesịrị ịkwalite ihe ọmụma mkpokọta anyị yana ịgbasa ihe ọmụma ahụ nke ọma.
• Dịka ọkà mmụta, onye ndụmọdụ na onye na-eme ihe, a na-agba m ume mgbe niile site n'ịhụ nkà dị egwu dị n'ọgbọ na-esote ndị isi ụmụ nwanyị Africa na ịgba akaebe na-emeghe ohere maka ha ịmepụta nkà na ikike ahụ.
  • [1]

• Covid emetụtala ma metụta ihe niile na ụfọdụ mmetụta ga-adịgide adịgide. Ọ ga-egwu na okwu na ajụjụ ndị na-emetụta ndụ ndị mmadụ na-ebi ndụ na ngwa ngwa.
  • [2]

• Ọganihu na sayensị na teknụzụ bụ ihe dị mkpa na-akpata agha na udo n'ọdịnihu, na ndị na-ekpebi ebe ike dị, onye nwere ụlọ ọrụ, na otu esi eji ụlọ ọrụ ahụ eme ihe bụ nke a na-akwado ya.
• African Leadership Center (ALC) na Nairobi na-arụ ọrụ iji wulite nghọta a site n'ilekwasị anya n'usoro nyocha nke afọ 10 n'otu ajụjụ dị mkpa: Kedu ka echiche udo na steeti ga-esi gbanwee n'etiti ndị ga-achị ụwa na 2050.
• Ịwulite ụlọ ọrụ na ụkpụrụ maka udo n'ọdịnihu na-achọ ịtụle ọnọdụ ndị mmadụ na ebe ndị a na-akpapụkarị n'ime mkpebi zuru ụwa ọnụ.
• Ebumnobi a bụ ịhụ ụdị mgbagwoju anya na ike siri ike nke otu ndị mmadụ dị iche iche na-atụgharị, na-atụgharị, na-atụgharịkwa ya n'ofe afọ, okike, na ọnọdụ mmekọrịta ọha na eze.
  • [3]