Fātimah bint Muhammad az-Zahrā'

Fatimah Calligraphy

Fātimah bint Muhammad az-Zahrā' (605 ma ọ bụ 615 - 632 AD) (Arabic: فاطمة الزهراء بنت محمد ) bụ ada Muhammad na Khadījah. N'ime utu aha ya gụnyere: az-Zahrā (nke pụtara, "Onye Na-enwu"), "Umm-ul-Abīhā"' (nke pụtara, "Nne nke Nna ya"), na "" Sayyidat-un-Nisā il-'Ālamīn"' (nke pụtara, "Onye Ndú nke Ụmụ nwanyị Eluigwe na Ala").

Okwu Ndị okwuru

• Mbụ agbataobi gị, ma n'ebe ahụ ka ụlọ nke gị.
  • Okwu na-adọrọ adọrọ nke ndị 14 na-adịghị agha agha.

• Chineke chọrọ ka anyị ([w:Ahl al-Bayt|Ahlul Bayt]) na-erubere anyị isi maka nchekwa nke Ummah (obodo) na Imāmat (onye isi); na ọchịchị anyị bụ iwu na-echebe megide adịghị n'otu.
  • Majlisi, Bihārul Anwār, vol.29, p. 233.

• Na (Allah setịpụrụ) nrubeisi na nrubeisi nke anyị (ụlọ nke onye amụma (saww)) maka nchekwa nke usoro ọha mmadụ, na Imāmat anyị dị ka ihe nchebe pụọ na nkewa na adịghị n'otu.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• Oh ndị Alakụba! Ọ bụ ihe nketa m na-anara? Oh nwa Abu Quhafa (Abu Bakr), ọ bụ n'akwụkwọ nke Allah na ị na-eketa nna gị na m na-adịghị eketa nna m? Ị bu n'obi gbahapụ akwụkwọ nke Allah wee tụgharịa azụ na ya? Allah kwuru, sị: Na Solomon bụ onye nketa." (27:16); wee kwuo banyere [[w: Jọn Baptist | Jọn ] ] nwa Zekaraya, sị: “Nye m n’aka Gị onwe gị onye nketa, onye ga-eketa m, ketakwa n’aka ụmụ [[w:Jacob | Jekọb].”’’ (19:5-6) wee sị: “Na ndị nwe mmekọrịta dị nso n’ebe ibe unu nọ.” 5. na O kwuru, sị: "" Allah na-enye unu iwu banyere ụmụ unu: nwoke ga-ha nhata nke òkè nke ndị inyom abụọ." (4:11), na O kwuru, sị: "" Arịrịọ na-edebere maka unu mgbe ọnwụ na-abịakwute otu n'ime unu, ma ọ bụrụ na ọ hapụrụ akụ maka nne na nna na ndị ikwu." (2:180). Ị kwuru na enweghị m ọnọdụ, ọ dịghịkwa ihe nketa sitere n'aka nna m, ọ dịghịkwa onye ikwu n'etiti anyị. Ya mere, Allah mere ka amata gị na amaokwu, nke O wepụrụ nna m? Ma ọ bụ ị na-ekwu: ndị okpukpe abụọ anaghị eketa ibe ha? Mụ na nna m abụghị otu okpukpe? Ma ọ bụ na ị maara Qur'an karịa m nna na nwanne nna? Ya mere, ọ dị n'ihu gị! Were ya na eriri imi na ihe eji anọkwasị ya! Ọ gābara unu okwu n'ubọchi ahuhu; ihe onye ikpe ziri ezi bụ Allah, onye nwe (ihe nketa) bụ [[Muhammad], na nhọpụta bụ ụbọchị mbilite n'ọnwụ. N'oge awa ahụ, ndị na-eme ihe ọjọọ ga-atụfu, ma ọ gaghị abara gị uru ịkwa ụta mgbe ahụ! N’ihi na ozi ọbụla, e nwere oke oge, ma unu ga-amata onye ntaram ahụhụ nke ga-emenye ya ihere ga-abịara ya, na onye ahụhụ na-adịgide adịgide ga-adakwasị.
  • Majlisi, Bihārul Anwār, vol.29, p. 216 ; al-Tabarsi, al-Ihtijāj, vol.1, p. 132-141.

• M e goro site Allah ka m nweta ụgwọ ọrụ, nke ọ bụrụ na ohere n'etiti Ụwa na mbara igwe jupụtara pearl, ka (ụgwọ ọrụ) ga-abụ karịa ya, n'ihi na onye ọ bụla nke ajụjụ m nwere ike ịza gị. Ya mere, m kwesịrị ya na agaghị m enwe ike ọgwụgwụ ma ọ bụ ike ọgwụgwụ (na ịza ajụjụ gị).
  • Majlisi, Bihārul Anwār, vol.2, p. 3.

Amamihe okpukperechi

• Allah mere gị okwukwe ka ọ dị ọcha site n'ime otuto (na ekweghị ekwe).
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• Ọrụ (bụ) ihe kpatara ịdị anya site na mpako.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• Alms (bụ) maka ịdị ọcha nke mkpụrụ obi gị, yana mmụba na mgbasawanye nke nri gị.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• Ibu ọnụ (bụ) maka idobe na nkwụsi ike nke ezi obi gị.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• Allah debere Hajj maka nkwado na nkwado okpukperechi.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• Allah gburu na ikpe ziri ezi n'ihi na-etinye ọnụ na harmonization nke obi.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• (Allah mere) ndidi ka enyemaka maka inweta ụgwọ ọrụ.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• Itu ezi ihe na igbochi ime ihe ọjọọ (bụ) maka ndozi na mgbazi nke ọha mmadụ na ndị nkịtị.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• Na (Allah mere) obiọma n'ebe nne na nna dị ka ihe nchebe (ọta) maka iwe na iwe Ya.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316.

• Allah mere ijikọta na ijikọta na ndị ikwu na cognition, ihe kpatara ogologo ndụ.
  • Ayan al-Shi'ah, vol.1, p. 316